Što smo objavljivali i kako je naša Iskrica izgledala prije novog dizajna?
Službena stranica Osnovne škole Mladost
Knjižnica Osnovne škole Mladost
rezultati ankete - koje društvene mreže najviše volimo? koliko nam vremena oduzimaju? medijska pismenost? nadzor roditelja? ...
Medijska pismenost - abeceda za 21. stoljeće
Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja. Medijska pismenost podrazumijeva: tehničke vještine, kritičko razmišljanje, analizu i proizvodnju sadržaja.
Prema Europskoj povelji o medijskoj pismenosti, medijski pismene osobe trebale bi moći:
-
učinkovito koristiti medijske tehnologije za pristup, čuvanje, ponovno dobivanje i dijeljenje sadržaja prema svojim individualnim i društvenim potrebama i interesima;
-
imati pristup i donositi informirane izbore o širokom rasponu medijskih oblika i sadržaja iz različitih kulturnih i institucionalnih izvora;
-
razumjeti kako se i zašto stvara medijski sadržaj;
-
kritički analizirati tehnike, jezik i konvencije koje se koriste u medijima, kao i poruke koje prenose;
-
kreativno koristiti medije za izražavanje i komuniciranje ideja, informacija i mišljenja;
-
prepoznati i izbjegavati ili dovoditi u pitanje neželjene, uvredljive ili štetne medijske sadržaje i usluge;
-
učinkovito koristiti medije u ostvarivanju svojih demokratskih prava i građanskih odgovornosti.
Izvor: medijskapismenost.hr
Za djecu je važan izbor primjerenih medijskih sadržaja i zaštita od neželjenih medijskih poruka. Medijska pismenost zapravo osposobljava djecu za kritičko promišljanje i postavljanje pravih pitanja o onome što gledaju, čitaju ili slušaju i daje im sposobnost samostalnog razmišljanja. Tako će moći bolje razumjeti složene poruke koje primaju putem televizije, radija, interneta, novina, magazina, knjiga, plakata, videoigara, glazbe i drugih medija. Definicija medija definira medije kao sredstvo za prijenos poruka, vijesti, obavijesti i sl. većem broju ljudi.
Djeca i mladi razvijaju potrebu za upotrebom društvenih mreža i iz straha da ne bi propustili neki događaj stalno provjeravaju obavijesti. Ta pojava je definirana kao strah od propuštanja.
Rezultati ankete reći će nam koliko smo gospodari svoga vremena, svog života, u kojem smjeru idemo i što mi to radimo, točnije, koliko smo zapravo medijski mudri.
Analiza rezultata ankete
Od društvenih mreža predvodi Tik Tok, slijedi ga YouTube, a zatim Instagram i ostale društvene mreže.
Većina ispitanika misli da na najdražoj društvenoj mreži provodi dnevno jedan do dva sata, a nekolicina i manje, dok je samo dvoje djece svjesno da na društvenoj mreži provodi više od tri sata dnevno.
Većina ispitanika tvrdi da roditelji znaju koliko vremena provode uz medije, nekolicina sumnja u to, dok je samo jedno dijete svjesno da roditelji ne znaju točno koliko je to vremena.
Većina ispitanika misli da medijski sadržaji malo utječu na njihov način razmišljanja, dok nekolicina misli da mediji nemaju utjecaj na njih uopće. Samo jedan ispitanik je svjestan da medijski sadržaji utječu na njega u velikoj mjeri.
Većina ispitanika se smatra medijski pismenima, dok se samo četvero ispitanika ne smatra medijski pismenima.
Zabrinjavajuće je što je većina ispitanika odgovorila da njihovi roditelji ne pokazuju zanimanje za količinu vremena provedenog pretražujući medijske sadržaje. Manji dio roditelja reagira ljutito na prekoračenje dogovorenog vremena potrošenog na medije.
Većina ispitanika misli da je mobitel štetan za njihovo mentalno zdravlje, dok tek nekolicina nema mišljenje o tome.
Većina ispitanika misli da vrijeme provedeno na društvenim mrežama malo ili nimalo ne utječe na njihove ocjene u školi, ostali nemaju mišljenje o tome, dok je jedan ispitanik svjestan da na njegove ocjene utječe u velikoj mjeri.
Ispitanici u podjednakoj mjeri smatraju da vrijeme provedeno na društvenim mrežama ne utječe na odnos s prijateljima kao i na to da se možda manje druže. Pretpostavljam da su kod ovog pitanja pobrkali SMS dogovore o druženju s „višenjem“ na društvenim mrežama. Samo troje ispitanika smatra da se zbog društvenih mreža puno manje druži sa prijateljima.
Velika većina ispitanika smatra da reklame i reklamni alati ne utječu na njihov odabir medijskih sadržaja. Trećina ispitanika smatra da je pod manjim utjecajem reklamnih alata.
Samo dva ispitanika odgovorila su da se ne igraju više ni s čim, dok ostatak razreda smatra da se igraju u jednakoj mjeri kao i prije (koriste svoj mobitel ili laptop na isti način kao prije nekoliko godina).
Samo jedan anketirani smatra sebe ovisnim o medijskim sadržajima, dok se ostatak anketiranih smatra neovisnim ili možda ovisnima.
Nekolicina anketiranih zamijenila bi mobitel drugim digitalnim uređajem, knjigom ili loptom, dok su samo dva anketirana učenika poželjela prijatelja kao zamjenu za svoj mobitel. Zastrašujuće?
Gotovo svi ispitanici smatraju da su njihovi ukućani medijski pismeni.
U podjednakoj mjeri ispitanici smatraju da medijski sadržaji malo ili nimalo ne utječu na njihov odnos s ukućanima.
Zaključak ankete
Rezultati ankete odstupaju od znanstveno dokaznog medijskog utjecaja na djecu i odrasle. To nam govori kako ne znamo procijeniti jesmo li ili nismo ovisni o medijima.
Pri pisanju članka i analizi ankete koristio sam se vrlo korisnim medijskim izvorom (medijskapismenost.hr) koji bih preporučio svima.
Autor: Neven Azenić, 6. a
6. studenog 2020.