920. obljetnica Bašćanske ploče

​

         Bašćanska ploča je jedan od najvrjednijih i najstarijih spomenika hrvatske pismenosti. Starost joj seže u daleku 1100. godinu. Predstavljala je natpis na pregradnoj ploči u crkvi svete Lucije u Jurandvoru blizu Baške na otoku Krku. Pronašao ju je Petar Dorčić 5. rujna 1851. Od 1934. smještena je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na počasnom mjestu u glavnom holu zgrade.

            Bašćanska ploča ima višestruku vrijednost za hrvatsku povijest: jezičnu, pravnu, arheološku i povijesnu.

            Tekst Bašćanske ploče uklesan je na bijelome vapnencu. Ima 13 redaka i 107 riječi. Pisan je na starohrvatskom jeziku. Zanimljivo je da se u tekstu pojavljuju latinična, ćirilična i grčka slova te je pisana uglatom i oblom glagoljicom. Važno je napomenuti da u natpisu Bašćanske ploče nema zareza, razmaka između riječi te oznaka kraja rečenice. U tekstu se po prvi puta spominje ime Zvonimir napisano na hrvatskom jeziku te je prvi cjeloviti hrvatski pisani spomenik.

            Bašćanska ploča osim što je važna za Hrvatsku pismenost, također je pravni dokument. U tekstu se navodi darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu te se navode svjedoci toga događaja.

            Na Bašćanskoj je ploči vidljiv ukrasni ornamentalni motiv vinove loze koji je bio tipičan u dijelovima ukrašene crkvene arhitekture na hrvatskoj obali krajem XI. i početkom XII. st.

​

​

Autor: Neven Azenić, 6. a

5. studenog 2020.